Problem kulturne raznolikosti postojao je od kolonijalnog razdoblja pa sve do danas. U europskoj i svjetskoj povijesti o njemu se može govoriti u vrijeme velikih civilizacija i imperija, te je sve prisutan pojam u cijeloj povijesti. Raznolikost kultura nije fenomen koj se odražava samo na socijalnom, političkom ili kulturnom planu, već seže puno dublje. Raznolikost kultura predstavlja poželjnu vrijednost te ju je potrebno očuvati. Na različitim Zemljinim prostorima nastale su različite kulture i religije koje su prolazile kroz svoj povijesni put prilagodbe izvanjskim utjecajima drugih kultura ali i očuvanja identiteta. Neke su nestale, a neke su održale svoje „kulturno jezgro“ do danas s manjim ili većim mijenama nekih kulturnih elemenata.[1]Raznolikost kultura predstavlja bogatstvo. Svaka kultura ima svoje autonomno iskustvo, iako su neka iskustva slična drugim kulturama. U životu pojedinaca i socijalnih skupina, kultura jest način stjecanja iskustva i njegove primjene u budućem životu društva. Različita iskustva najprimitivnijih tehnika, obogaćuju ukupnu spoznaju i pridonose napretku čovječanstva. Primjerice, jedna kultura koristi barut za vatromet i zabavu, a druga ga prihvaća i koristi za topove i osvajanja. Njegova primjena ne ovisi o njegovim svojstvima, nego o obilježjima kulture.[2]
Povijest svjedoči o tome da su kulture i civilizacije nastajale i nestajale (primjer Maya i Inka). Moderna kultura predstavlja kulturu znanosti, elektroničkih medija, razvijene podjele rada itd. Propast takve kulture izazvale bi posljedice koje bi se pogubno odrazile na cijelo čovječanstvo. Globalizacija je učinila da se cijeli svijet umreži, da se gotovo sve kulture svijeta i najraznolikiji ljudi povežu te je stoga potrebno uvažavati i odnositi se s poštovanjem prema drugim kulturama, jer sami ljudski odnosi predstavljaju ključan element u poslovanju.
Nema komentara:
Objavi komentar