Jednako koliko je važno poznavati poslovne običaje i pravila pristojna ponašanja u inozemnom okruženju, nije na odmet znati kako poslovni ljudi iz drugih kulturnih okruženja doživljavaju poslovne Hrvate i način na koji se u Hrvatskoj posluje. Nema previše objavljenih izvora koji su se bavili Hrvatskom kao zasebnim poslovno-kulturnim okruženjem, vjerojatno iz razloga što je hrvatsko tržište predstavlja malu ekonomiju koja se često promatra u cjelini s drugim zemljama iz okruženja. Velika međunarodna poduzeća smatraju Hrvatsku dijelom jugoistočne Europe u koju se osim Slovenije ubrajaju još i Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora, a nerijetko i Bugarska, Rumunjska i druge balkanske zemlje, zanemarujući pri tome međusobne razlike, a one postoje čak i unutar granica zemlje kao što je Hrvatska.
Iz rijetkih javno objavljenih poslovnih izvora koji daju upute strancima prije dolaska u našu zemlju, može se doznati da u našoj državi postoji velika doza birokracije, popraćena visokom razinom korumpiranosti, što otežava strana ulaganja. S druge strane kad je riječ o otvorenosti i stavu prema stranim državljanima, hrvatsko stanovništvo se naziva opuštenim i gostoljubivim. Također, pripisuje se Hrvatima da poklanjaju veliku pozornost vlastitoj vjerodostojnosti, zbog koje će Hrvati nerado pokazivati znakove nesigurnosti u poslovnim odnosima. Autor ove analize želi reći da suprotnoj strani poslovni domaćin pristupa vrlo otvoreno, dok se ne ukaže potreba za suprotnim. Pisac također upozorava na sunarodnjake koji nisu previše upoznati sa našim prostorima, a riječ je o Amerikancima, da su stariji poslovni ljudi manje podložni zapadnom načinu poslovanja od mlađih te da su neodređeniji u razgovoru. Također se savjetuje da je dobro oslovljavati osobe njihovim titulama, pogotovo kad je riječ o višim razinama menadžmenta. Hrvati se pozdravljaju rukovanjem, kao i većina drugih Europljana, ali nije strano da će se dobri prijatelji potapšati po ramenu ili čak zagrliti i poljubiti. Uspoređujući Hrvate sa Australcima, ili sjevernim Amerikancima, kažu da su međuljudske i poslovne interakcije mnogo formalnije, s izraženom hijerarhijom menadžmenta i relativno malo žena na višim upravljačkim razinama. Formalnost se odražava i u odijevanju te u ritualima upoznavanja i pozdravljanja. Ženski poslovni partneri koji dolaze u posjet Hrvatskoj obično se tretiraju s dozom „ bečke“ galantnosti, pa se tako može dogoditi da pripadnik starije generacije dami poljubi ruku. U pregovorima muškarci znaju nastupiti zaštitnički prema slabijem spolu, a zbog malo žena na visokim položajima, muškarcima je teško naviknuti se na komuniciranje i međusoban odnos prema načelu jednakosti. Važne odluke obično donose ljudi na vrhu hijerarhije što usporava napredak i često uzrokuje zastoje u postupku pregovaranja. Stoga se stranim poslovnim ljudima unaprijed provjeriti pregovaraju li s osobom koja može donijeti konačnu odluku.[1]
Vezani članci: U nastavku ostvorite link na temu Hrvatski poslovnjaci najpesimističniji u regiji Liderpress.
Poslovanje u Hrvatskoj po meni je slično kao u zapadnoeuropskim zemljama iako Hrvatska možda malo zaostaje u pogledu birokracije i korištenju novih tehnologija i procesa.
OdgovoriIzbrišiTrebamo još više koristiti bogatsvo naše kulturne i prirodne baštine da vide stranci da cijenimo svoje i da dobro znamo iskoristiti i služiti ljudima a ne samo pojedincima i njihovim interesima
OdgovoriIzbrišiKojih zapadnjaka, mi smo bili i jesmo zapadnjaci. U banani smo zbog rata koji nas je unazadio i ratne privatizacije, ali budemo mi stali na noge, šta god naši evropski prijatelj Britanci mislili o tome.
OdgovoriIzbriši